Kako napraviti elektroničku glazbu: BPM, drop i hook

Elektronička plesna glazba slaže se po mreži taktova: izabereš tempo, gradiš pjesmu u blokovima od 8 taktova, oduzimaš elemente da digneš napetost i vraćaš ih u dropu. Hook može biti vokalna linija, synth rif ili bas linija, samo da ga netko može pjevušiti na putu kući. To je, ukratko, kako napraviti elektroničku glazbu kojoj se ljudi vraćaju. Elektronički hookovi na Vibnelu nalaze se ispod teksta.

Od disca do EDM-a: odakle dolazi plesna glazba

Disco, sedamdesete. Four-on-the-floor, bas bubanj na svakoj dobi s otvorenim hi-hatom između, dolazi iz disca. „I Feel Love” (1977.) Donne Summer, koju su producirali Giorgio Moroder i Pete Bellotte, stavila je taj puls na podlogu napravljenu gotovo u potpunosti na Moog sintesajzeru.

Čikaški house, početak osamdesetih. DJ-i poput Frankieja Knucklesa u klubu Warehouse, po kojem je house dobio ime, produljivali su disco ritam-strojevima poput Rolandovih TR-808 i TR-909. „On and On” (1984.) Jesseja Saundersa često se naziva prvom house pločom, a „Acid Tracks” (1987.) grupe Phuture dodao je prepoznatljivo cviljenje Rolanda TB-303.

Detroitski techno, sredina osamdesetih. Juan Atkins, Derrick May i Kevin Saunderson, poznati kao Belleville Three, uzeli su ponešto od Kraftwerka i funka i napravili nešto hladnije i futurističnije. Poslušaj „No UFO’s” (1985.) projekta Model 500 i „Strings of Life” (1987.) projekta Rhythim Is Rhythim.

Britanski rave, jungle i drum & bass, kraj osamdesetih i devedesete. Acid house eksplodirao je u Britaniji 1988. i prerastao u rave. Producenti su ubrzali breakbeatove, prije svega „Amen” break iz pjesme „Amen, Brother” (1969.) grupe The Winstons, stavili ispod njih duboki sub-bas i dobili jungle; do sredine devedesetih iz njega je nastao drum & bass. Kreni od „Inner City Life” (1994.) Goldieja i albuma „New Forms” grupe Roni Size/Reprazent, koji je 1997. osvojio nagradu Mercury.

Dubstep i EDM, od 2000. do 2010-ih. Dubstep je izrastao u južnom Londonu početkom 2000-ih (Skream, Benga, Digital Mystikz). Oko 2010. „EDM” je postao američki krovni naziv za plesnu glazbu festivalskih razmjera izgrađenu oko dropa, poput „Levels” (2011.) Aviciija.

BPM po stilovima: house, techno, drum & bass, dubstep

• House, oko 120–128 BPM: bas bubanj na svakoj dobi, otvoreni hi-hat između doba, clap ili doboš na 2 i 4 te swing disca i soula.
• Techno, oko 125–140: isti puls, više stroja, a manje pjesme, na loopovima koji se polako mijenjaju kroz dizajn zvuka.
• Drum & bass, oko 170–175: brzi, izlomljeni ritmovi preko dubokog sub-basa, s dobošem na 2 i 4.
• Dubstep, oko 140: bubnjevi u pola tempa (half-time), s dobošem na trećoj dobi, pa se osjeća kao 70 i ostavlja mjesta basu.

Na 128 BPM jedan takt traje 1,875 sekundi, pa 8 taktova traje 15 sekundi, a 16 taktova točno 30; na 174 BPM 16 taktova prođe za otprilike 22 sekunde. Ove zvukove posuđuje i sporiji pop, s mekanim 808-icama i synth padovima: pogledaj noćni pop.

Build-up i drop

Drop udara samo onoliko jako koliko te je build-up natjerao da ga čekaš. Uobičajeni alati, kroz 8 ili 16 taktova:

• Rola na dobošu ili clapu koja udvostručuje brzinu: četvrtinke, osminke, pa šesnaestinke.
• Riser od bijelog šuma i ton koji se penje.
• Low-pass filtar koji se otvara na akordima ili high-pass filtar koji stanjuje cijeli miks.
• Izbačeni bas bubanj i bas, pa duboki tonovi nedostaju sve do dropa.
• Doba tišine ili sam vokal tik prije dropa.

Drop je mjesto gdje živi hook: puni bas bubanj i bas s jednom glavnom idejom, synth rifom, izrezanim vokalom ili bas frazom. Neka to bude jedna ideja koju ljudi prepoznaju u dvije sekunde; ako je treba objašnjavati, to su dva dropa. U plesnoj pjesmi ljudi često upamte upravo drop, pa pronaći hook u svojoj pjesmi često znači pronaći drop.

Aranžiraj u blokovima od 8, 16 i 32 takta

Plesna glazba kreće se u frazama od 8 taktova, a DJ-i miksaju frazu po frazu. Svakih 8 taktova promijeni jedan element, a velike promjene ostavi za 16 ili 32. Raspored koji odgovara klubu:

1. Uvod: 16 ili 32 takta bubnjeva, da DJ može uklopiti pjesmu.
2. Build-up: 8 ili 16 taktova.
3. Prvi drop: 16 ili 32 takta.
4. Breakdown: 16 taktova akorda i vokala, bez bas bubnja.
5. Build-up: 8 ili 16 taktova.
6. Drugi drop: 16 ili 32 takta, s jednim novim elementom.
7. Završetak: 16 ili 32 takta bubnjeva za sljedeći miks.

Za radijsku ili streaming verziju skrati uvod na 4 ili 8 taktova i ranije uvedi vokal.

Hook: dizajn zvuka i vokalna linija

Osnove dizajna zvuka. Većina synth zvukova počinje oscilatorom: pilasti val (saw) za svijetle leadove, pravokutni za šuplje, sinusni za sub-bas. Filtar oblikuje svjetlinu, ovojnica (attack, decay, sustain, release) određuje kako svaka nota počinje i nestaje, a LFO nešto pomiče kroz vrijeme; dubstep wobble je LFO na filtru.

Za festivalski lead naslaži blago razugođene pilaste valove, sub-bas drži kao mono sinus ispod otprilike 100 Hz, a bas i padove sidechainaj na bas bubanj da pjesma pumpa. Razugođeni pilasti valovi na basu daju Reese, standard drum & bassa nazvan po pjesmi „Just Want Another Chance” (1988.), koju je Kevin Saunderson objavio kao Reese.

Vokalna linija. To je melodija s riječima iznad podloge (engl. topline). Piši kratke fraze po mreži od 8 taktova i ostavljaj pauze, da bas bubanj i bas imaju prostora.

Prije: „Želim ostati s tobom večeras jer se osjećam tako živo kad smo zajedno” (previše riječi za jedan dah). Poslije: „Ostani dok svira” (šest slogova; otpjevaj ih dvaput u 8 taktova, s dugom notom na otvorenom „a”). Izreži to „ostani” u sample, odsviraj ga preko akorda i imaš lead za drop. Navike refrena koji se pamti vrijede i za vokalnu liniju.

Kako napraviti elektroničku glazbu u DAW-u, korak po korak

Poslužit će bilo koji DAW; nauči jedan dobro, a onda:

1. Prvo postavi tempo, prema rasponima iznad.
2. Napravi loop od 8 taktova: bas bubanj, clap, hi-hat, bas, jedan zvuk za akorde i jednu ideju za hook.
3. Pretvori taj loop u drop prije nego što napišeš bilo što drugo.
4. Kopiraj ga tako da pokrije 3 do 4 minute, a onda aranžiraj isključivanjem (mute) dionica za uvod, build-upove i breakdown.
5. Automatiziraj filtre, risere i kratki nalet reverba na zadnjoj dobi prije dropa.
6. Miksaj na umjerenoj glasnoći, usporedi s pjesmom koju voliš na istoj glasnoći i ostavi prostora za mastering.
7. Izvezi WAV i provjeri ga na zvučniku mobitela, u autu i na slušalicama.

Kad ti se pjesma čini gotovom, ubaci je cijelu u Hook Lab: on označi najjače dijelove, ti izabereš jedan (od samo 8 sekundi do punih 30) i prenosi se samo taj dio, a cijela pjesma ostaje na tvom uređaju. U bitkama naslijepo tvoj hook bez imena igra protiv drugog elektroničkog hooka, a pobjede se broje za ljestvice. U svijetu Ples ljudi plešu uz pjesmu dana, koja je jedan od najvrućih hookova. Elektronički hookovi koji su već na Vibnelu nalaze se ispod, a ako ih još nema, tvoj može biti prvi.